ORP Advokatska kancelarija

Statusne promene privrednih društava: Kada i kako restrukturirati kompaniju

Vreme čitanja: ( Broj karaktera: )
Poslednje ažuriranje:

Statusne promene: kada i kako restrukturirati kompaniju

(Vreme čitanja: 9–11 min; Poslednje ažuriranje: Oktobar 2025)

Statusne promene – pripajanje, spajanje, izdvajanje i transformacija pravne forme – ključni su alati za restrukturiranje. Ovaj vodič pokazuje kada je takav potez strateški opravdan i kako ga sprovesti u skladu sa propisima, uz minimalan rizik i maksimalnu operativnu korist.

Uvod u temu

Tekst je namenjen direktorima i upravama koje planiraju optimizaciju grupacije, pripremu za prodaju ili integraciju nakon akvizicije. Objašnjavamo polazne kriterijume za izbor modela statusne promene, uticaj na zaposlenе, ugovore i dozvole, kao i osnovne korake registracije i poreskih provera.

Pregled pravnog okvira

Statusne promene uređuju korporativni propisi, podzakonska akta i praksa nadležnih tela. Ključne institucije su Agencija za privredne registre (APR) za registraciju, Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) u pogledu kontrole koncentracija, i Poreska uprava u vezi sa porezima i doprinosima.

Za prekogranične promene, važno je usklađenje sa pravilima matičnih jurisdikcija i EU standardima, uključujući zaštitu poverilaca i zaposlenih. U praksi, prenos poslovne celine i kontinuitet ugovora rešavaju se kombinacijom korporativnih i obligacionih mehanizama.

Ključni koraci i procedure

U nastavku je prikazan tipičan sled radnji. Svaka faza ima svoju dokumentaciju i rokove koje je potrebno ispoštovati radi validne registracije.

  1. Strateška odluka i model: Procena ciljeva (optimizacija, prodaja, integracija), izbor između spajanja, pripajanja, podele ili transformacije, utvrđivanje reperkusija po ugovore i dozvole.
  2. Due diligence i poreske implikacije: Pravna i poreska provera imovine, ugovora, zaposlenih i dozvola; planiranje poreskog tretmana i eventualnih olakšica.
  3. Dokumentacija i izveštaji: Nacrti ugovora/sporazuma, plan podele ili spajanja, izveštaj uprave i procenitelja (kada je obavezno), obaveštavanje zaposlenih i poverilaca.
  4. Odluke organa i registracija u APR: Donošenje odluka kvalifikovanom većinom; podnošenje prijave, pratećih dokaza i plaćanje taksi.
  5. Merger clearance (ako je primenljivo): Provera pragova i, po potrebi, prijava KZK; upravljanje komunikacijom i eventualnim uslovima.
  6. Implementacija i post‑closing: Upis promene, prenos zaposlenih i ugovora, usklađivanje internih politika, IT/HR integracija i izveštavanje nadležnih.

Jasna mapa koraka skraćuje vreme i smanjuje rizik ponavljanja postupka, dok rano planiranje olakšava rad sa poveriocima i javnim registrima.

Najčešći rizici i greške

Greške se najčešće pojavljuju u fazama definisanja modela, komunikacije sa zaposlenima i obezbeđivanja kontinuiteta ugovora.

  • Nedovoljno razrađen plan podele ili spajanja i nejasan prenos imovine.
  • Propusti u obaveštavanju poverilaca i zaposlenih, što usporava registraciju.
  • Previđanje obaveze prijave koncentracije ili pogrešna definicija relevantnog tržišta.
  • Neusklađene poreske implikacije, troškovi i rokovi.

Prevencija podrazumeva detaljan due diligence, pravovremenu komunikaciju sa interesnim grupama i check‑liste za APR/KZK procedure.

Praktični saveti

Ovi saveti pomažu da restrukturiranje teče predvidivo i da se izbegnu korektivne mere.

Planirajte spin‑off pre prodaje

Kada kupac želi samo deo poslovanja, izdvajanje u posebnu jedinicu olakšava transfer ugovora, imovine i zaposlenih i može doneti poreske prednosti.

Uskladite ugovore i dozvole

Mapirajte klauzule o promeni kontrole i dozvole koje se prenose ili obnavljaju; time se sprečavaju zastoji posle registracije.

Kontrolišite razmenu informacija

U rizičnim sektorima uvedite clean team i ograničite pristup osetljivim podacima do zatvaranja, posebno kada je prijava KZK verovatna.

Postavite KPI za integraciju

Definišite HR/IT milestonе, odgovorna lica i rokove kako bi post‑merger faza imala jasan operativni okvir.

Primeri iz prakse

Često se pre akvizicije sprovodi podela (spin‑off) da bi se izdvojila profitabilna celina, a potom se ta celina prodaje kupcu. Time se pojednostavljuje due diligence i umanjuje preklapanje regulatornih obaveza.

Kod transformacije a.d. u d.o.o., cilj može biti delistiranje i fleksibilniji korporativni režim. U oba slučaja, ključni su pravovremeni izveštaji i koordinacija sa APR‑om i KZK‑om gde je primenljivo.

„Pravovremena priprema dokumentacije i jasan izbor modela statusne promene najčešće odlučuju brzinu registracije i stabilnost nakon upisa.“ – Omerović – Rakić & Partners

Dodatna pitanja

U nastavku su sažete smernice za česta praktična pitanja u restrukturiranju.

Ko odlučuje o pripajanju firme?

Skupština društva donosi odluku kvalifikovanom većinom, uz prateće izveštaje i dokumentaciju koja se podnosi APR‑u.

Da li se statusna promena prijavljuje u APR‑u?

Da, registracija je obavezna. Ako transakcija istovremeno predstavlja koncentraciju, proverava se i obaveza prijave KZK‑u.

Dodatne informacije i kontakt

Detaljnije o našem radu potražite na stranici Usluge i O nama.
Ako planirate restrukturiranje, pošaljite nam dokumentaciju preko Kontakt stranice.

Često postavljana pitanja

Ko odlučuje o statusnoj promeni u društvu?

Najčešće skupština društva donosi odluku kvalifikovanom većinom, uz prethodne izveštaje uprave i procenitelja ako je predviđeno zakonom i osnivačkim aktima.

Da li se statusna promena uvek prijavljuje APR-u?

Da. Nakon donošenja odluke i pripreme dokumentacije, podnosi se prijava Agenciji za privredne registre radi registracije promene.

Kada je spin-off (izdvajanje) bolja opcija od direktne prodaje?

Kada se želi prodati samo određena poslovna celina, a cilj je poreska i operativna efikasnost te jasniji prenos imovine, ugovora i zaposlenih.

Treba vam pravni savet?

Pošaljite nam dokumenta za brzu orijentacionu analizu – kontaktirajte ORP tim.

Naš tim ima iskustvo u statusnim promenama, kontroli koncentracija i post‑merger integraciji.

admin